Alergeni u hrani
Gdje pronaći informacije o alergenima u hrani
Alergija na hranu javlja se kad imunosni sustav tijela reagira na određeni sastojak. Iako su alergijske reakcije u većini slučajeva blage, ponekad mogu biti i ozbiljne. Jedini način da se izbjegne alergijska reakcija jest izbjegavanje hrane u kojoj se nalaze potencijalni alergeni.
Europsko zakonodavstvo, koje se temelji na znanstvenim spoznajama, osigurava da se savjeti o alergenima mogu pronaći na ambalaži hrane.
Kako djeluju alergeni u hrani?
Alergijsku reakciju može izazvati čak i vrlo mala količina sastojka hrane na koji je osoba osjetljiva. Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi (npr. svrbež ili osip), ali mogu uznapredovati do težih simptoma kao što su povraćanje, proljev, otežano disanje i ponekad anafilaksija (šok).
Netolerancija na hranu stanje je pri kojem osoba ima poteškoća s probavljanjem određenih tvari, kao što je gluten, pa se javljaju nadutost, grčevi u želucu i proljev.
Stoga je vrlo važno da alergeni budu navedeni na ambalaži hrane.
Koji sastojci hrane uzrokuju alergijske reakcije?
Ljudi obično pate od alergija na orašaste plodove, školjke i određeno voće. U EU-u postoji 14 alergena u hrani koji obavezno moraju biti navedeni ako se nalaze u hrani:
- žitarice koje sadržavaju gluten – pšenica, raž, ječam, zob
- rakovice, npr. rakovi, kozice, jastozi
- jaja
- riba
- kikiriki
- soja
- mlijeko
- orašasti plodovi – bademi, lješnjaci, orasi, indijski oraščići, pekan orasi, brazilski oraščići, pistacija, makadamija/queensland orah
- celer
- gorušica
- sjemenke sezama
- sumporov dioksid i sulfiti koji se upotrebljavaju kao konzervans (u koncentracijama većim od 10 mg/kg ili 10 mg/L za ukupni sumporov dioksid)
- lupina
- mekušci, npr. dagnje, kamenice, lignje, puževi.
Provjerom sastojaka na oznakama zapakirane hrane, među kojima su navedeni alergeni i informacija za nezapakiranu hranu moguće je izbjeći sastojke koji izazivaju alergiju.
Alergeni u hrani u brojkama*
- 1 % stanovništva EU-a – 4,5 milijuna ljudi
- 75 % alergijskih reakcija u djece uzrokovano je jajima, kikirikijem, kravljim mlijekom, ribom i orašastim plodovima
- 50 % alergijskih reakcija u odraslih osoba odnosi se na voće, uključujući jabuke, kruške, trešnje, maline, jagode i bademe, povrće kao što su celer, mrkva i aromatično bilje te razne orašaste plodove i kikiriki.
Obveza navođenja alergena na prehrambenim proizvodima vrlo je važna kako bi osobe s alergijama mogle izbjegavati sastojke zbog kojih mogu razviti alergijsku reakciju. Osim što daju savjete o upotrebi pri označavanju, znanstvenici procjenjuju nove sastojke ako je riječ o potencijalnim alergenima i istražuju načine na koje određeni čimbenici, kao što je prerada hrane, mogu utjecati na alergeni potencijal.
Antonio Fernandez Dumont, stručnjak za sigurnost bjelančevina u EFSA-i
Europski znanstvenici koji se bave alergijama na hranu svojim su znanstvenim savjetima sudjelovali u postupku izrade zakonodavstva o označavanju hrane. Znanost o alergenima i dalje se razvija kako bi se taj popis mogao ažurirati u budućnosti.
