Alergeni u hrani
Gdje pronaći informacije ako imate alergijsku reakciju na hranu
Alergija na hranu nastaje kada imunološki sistem organizma reagira na određenu hranu. Iako su alergijske reakcije često blage, mogu biti ozbiljne. Jedini način kontrole ovog stanja jeste izbjegavanje hrane koja izaziva reakciju kod određene osobe.
Evropsko zakonodavstvo, zasnovano na nauci, osigurava da se informacije o alergenima nalaze na ambalaži prehrambenih proizvoda.
Kako alergeni iz hrane mogu uticati na ljude?
Alergijska reakcija može biti izazvana i najmanjom količinom sastojka hrane na koji je neka osoba osjetljiva. Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi (svrbež ili osip) ali mogu prerasti u teže simptome kao što su povraćanje, proljev, otežano disanje i u nekim slučajevima anafilaktički šok.
Intolerancija na hranu se javlja kada ljudi imaju teškoće s probavom određenih supstanci, poput glutena, što rezultira nadutošću, grčevima u stomaku i proljevom.
Zato je izuzetno važno da se alergeni mogu lako identificirati na deklaracijama prehrambenih proizvoda.
Koji sastojci hrane izazivaju alergijske reakcije?
Ljudi najčešće pate od alergija na orašaste plodove, školjke i određeno voće. U EU postoji 14 alergena koji moraju biti navedeni ako se koriste kao sastojci u hrani:
- Žitarice koje sadrže gluten – pšenica, raž, ječam, zob.
- Rakovi, npr. rakovice, škampi, jastozi
- Jaja
- Riba
- Kikiriki
- Soja
- Mlijeko
- Orašasti plodovi – bademi, lješnjaci, orasi, indijski oraščići, pekan orasi, brazilski orasi, pistacije, makadamija orasi
- Celer
- Senf
- Sjemenke sezama
- Sumpor-dioksid i sulfiti koji se koriste kao konzervansi (u koncentracijama većim od 10 mg/kg ili 10 mg/l u pogledu ukupnog sumpor-dioksida)
- Vučji bob
- Mekušci, npr. dagnje, kamenice, lignje, puževi
Provjerom sastojaka na deklaracijama upakovane hrane koje sadrže informacije o alergenima, kao i informacija za neupakovanu hranu, osobe mogu izbjeći namirnice na koje su alergične.
Alergeni u hrani u brojevima*
- 1% stanovništva EU – 4,5 miliona ljudi
- Tri četvrtine alergijskih reakcija kod djece su izazvane jajima, kikirikijem, kravljim mlijekom, ribom i orašastim plodovima.
- Polovina alergijskih reakcija kod odraslih osoba su na voće kao što su jabuke, kruške, trešnje, maline, jagode i bademi, povrće kao što je celer, mrkva i začinsko bilje te različite orašaste plodove i kikiriki.
Zahtjevi za označavanje alergenih sastojaka na prehrambenim proizvodima su ključni kako bi osobe s alergijama mogle izbjeći sastojke koji im mogu naštetiti. Pored davanja savjeta za označavanje, naučnici također procjenjuju nove sastojke na moguće alergene i istražuju kako faktori poput prerade hrane mogu uticati na alergeni potencijal.
Antonio Fernandez Dumont, stručnjak za sigurnost proteina pri agenciji EFSA.
Evropski naučnici zaduženi za alergije na hranu dali su svoj naučni doprinos zakonodavnom procesu za označavanje hrane. Nauka o alergenima kontinuirano napreduje, tako da bi se ovaj spisak mogao ažurirati u budućnosti.
