Gospodarski utjecaj
Zdravlje bilja nije ključno samo za okoliš i sigurnost hrane, već ima i važnu ulogu u oblikovanju našeg gospodarstva.
Zdravlje bilja izravno utječe na različite sektore i industrije, što dovodi do pozitivnih i negativnih učinaka na gospodarstvo.
Kako zdravlje bilja može utjecati na gospodarstvo
Održavanje zdravog bilja ključno je za poljoprivrednu produktivnost i proizvodnju hrane. Bilje zapravo ima dvojak utjecaj na našu opskrbu hranom; izravni kada ga jedemo te neizravni kada ga upotrebljavamo kao hranu za domaće životinje. Bolesti bilja i štetočine mogu uništiti usjeve te prouzročiti smanjene prinose te veće proizvodne troškove za poljoprivrednike. To može rezultirati većim cijenama hrane za potrošače te potencijalno dovesti do manjka hrane, čime se utječe na cjelokupno gospodarstvo.
Zdravlje bilja također je blisko povezano s međunarodnom trgovinom. Invazivne štetočine i bolesti mogu se uvesti putem prekograničnog kretanja bilja i biljnih proizvoda, čime se ometa trgovina i prouzročuju gospodarski gubitci. Zaštita zdravlja bilja putem strogih propisa u pogledu uvoza i certifikata štiti lokalnu poljoprivredu i sprečava širenje štetnih nametnika. Primjeri tih certifikata uključuju fitosanitarni certifikat EU-a ili certifikat o zdravlju bilja, koji trebaju biti priloženi uz većinu bilja ili biljnih proizvoda koji ulaze u EU (vidjeti ovdje za cjelovit popis) ili biljnu putovnicu, koju bi trebalo sadržavati sve bilje kojim se trguje unutar EU-a.
Loše zdravlje bilja može imati utjecaj koji nadilazi neposredne gospodarske posljedice. Negiranje zdravlja bilja danas može ubuduće rezultirati sljedećim:
- gubitkom bioraznolikosti,
- propadanjem ekosustava,
- okolišnim neravnotežama.
Zdravlje bilja u povijesti
Što se događa kada se zanemaruje zdravlje bilja? Povijest pokazuje gospodarski i društveni utjecaj slabog upravljanja zdravljem bilja. Na primjer, Velika irska glad iz sredine 19. stoljeća bila je rezultat rasprostranjene plamenjače, koja je rezultirala gubitkom usjeva i velike cijene u smislu ljudskih života diljem zemlje.
Novije epidemije uključuju ozelenjavanje citrusa, koje utječe na plodove citrusa te Xylella fastidiosa, bakterijski biljni patogen koji, otkad se pojavio u Italiji 2013., izaziva pustoš maslinika jer zaražava i uništava zapanjujući 21 milijun stabala samo u talijanskoj regiji Puglia, a slučajevi su prijavljeni u cijeloj južnoj Europi. Taj bi patogen potencijalno mogao prouzročiti godišnji gubitak od 5,5 milijardi EUR kad bi se proširio diljem cijelog EU-a.
Te su bolesti utjecale na poljoprivredne industrije i rezultirale smanjenim žetvama, gubitcima ranih mjesta i povećanim proizvodnim troškovima.