Ekonomski utjecaj
Zdravlje bilja nije važno samo za naš okoliš i sigurnost hrane, već igra i značajnu ulogu u oblikovanju naše ekonomije.
Zdravlje bilja direktno utječe na različite sektore i industrije, dovodeći do pozitivnih i negativnih ekonomskih učinaka.
Kako zdravlje bilja može utjecati na ekonomiju
Održavanje zdravlja bilja je ključno za produktivnost u poljoprivredi i proizvodnju hrane. Ustvari, biljke imaju dvostruki utjecaj na našu opskrbu hranom – direktni, kada sami jedemo biljke, te indirektni, kada koristimo biljke kao hranu za životinje na poljoprivrednim dobrima. Bolesti bilja i štetnici mogu uništiti usjeve, što dovodi do smanjenih prinosa i povećanih troškova proizvodnje za poljoprivrednike. To zauzvrat može rezultirati višim cijenama hrane za potrošače i potencijalno stvoriti nestašice hrane, utječući na cjelokupnu ekonomiju.
Zdravlje bilja je usko povezano i s međunarodnom trgovinom. Invazivni štetnici i bolesti mogu biti uneseni prenošenjem biljaka i biljnih proizvoda preko granica, ometajući trgovinu i uzrokujući ekonomske gubitke. Zaštita zdravlja bilja kroz stroge propise o uvozu i certifikate pomaže u očuvanju lokalne poljoprivrede i sprječavanju širenja štetnika. Primjeri ovih certifikata obuhvaćaju fitosanitarni certifikat ili certifikat o zdravlju bilja, koji mora pratiti većinu biljaka ili biljnih proizvoda koji ulaze u EU (kompletan spisak pogledajte ovdje) ili biljni pasoš, koji treba pratiti sve biljke kojima se trguje unutar EU.
Loše zdravlje bilja može imati utjecaj koji se proteže daleko izvan neposrednih ekonomskih posljedica. Zanemarivanje zdravlja bilja danas, može u budućnosti rezultirati:
- gubitkom bioraznolikosti,
- propadanjem ekosistema,
- ekološkim neravnotežama.
Zdravlje bilja kroz historiju
Šta se događa kada se zdravlje bilja zanemaruje? Historija pokazuje ekonomski i društveni utjecaj lošeg upravljanja zdravljem bilja. Naprimjer, velika glad u Irskoj sredinom 19. vijeka nastala je zbog široko rasprostranjene pojave plamenjače krompira, što je dovelo do razornog gubitka usjeva i ogromnih gubitaka ljudskih života u zemlji.
Novije pojave biljnih bolesti obuhvaćaju Citrusno zelenilo, koje pogađa agrume i patogen Xylella fastidiosa, bakterijski biljni patogen koji, otkako se pojavio u južnoj Italiji 2013. godine, pravi pustoš u maslinicima, zaražavajući i uništavajući zapanjujućih 21 milion stabala samo u italijanskoj regiji Puglia, sa slučajevima zabilježenim širom južne Evrope. Ovaj patogen bi potencijalno mogao uzrokovati godišnje gubitke u proizvodnji od 5,5 milijardi eura ako bi se proširio na cijelu EU.
Ove bolesti utjecale su na poljoprivredne industrije, dovodeći do smanjenih prinosa, gubitka radnih mjesta i povećanih troškova proizvodnje.