Prijetnje po zdravlje bilja
Prevencijom prijetnji po zdravlje bilja možemo obezbijediti održivu budućnost za sebe, svoje zajednice i životnu sredinu.
U ovom dijelu ćemo razmotriti neka ključna pitanja u vezi sa zdravljem biljaka.
Biljni štetni organizmi u Evropskoj uniji
Biljni štetni organizmi predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje bilja u Evropskoj uniji. Neki bitni primjeri uključuju i azijsku stržibubu, crvenog palminog surlaša i bakteriju Xylella fastidiosa. EU je objavila spisak od 20 prioritetnih karantinskih štetnih organizama koje predstavljaju najozbiljniju ekonomsku, ekološku i društvenu prijetnju po zemlje članice EU. Štetni organizmi mogu nanijeti ogromnu štetu usjevima, baštama i autohtonim ekosistemima. Zato je prijeko potrebno biti na oprezu i preduzeti preventivne mjere kako bi se onemogućilo njihovo širenje.
Klimatske promjene i zdravlje bilja
Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem za zdravlje bilja. Sve veće temperature i promjene u obrascima padavina stvaraju povoljne uslove za širenje štetnih organizama i bolesti bilja. Neophodno je da prilagodimo svoju poljoprivrednu praksu, promovišemo otpornije varijetete biljaka i implementiramo održive tehnike održavanja zemljišta da bismo zaštitili zdravlje bilja u promjenljivim klimatskim uslovima.
Prevencija rizika je bolja od kontrole štetnih organizama
Preduzimanje mjera za prevenciju infekcije biljaka daleko je efikasniji pristup od kontrole epidemija. Neke zdravstvene katastrofe biljaka su nepopravljive. Uzmimo kao primjer patogeni organizamXylella fastidiosa, koji je u Italiji uništio na milione maslinovih stabala, od kojih su neka bila stara i hiljadu godina. Kada preventivnim mjerama damo prioritet, možemo onemogućiti ulazak destruktivnih štetnih organizama na područje EU.
Šta možete učiniti?
Kada putujete van EU, nemojte donositi kući biljke, cvijeće, sjeme, voće ni povrće. U njima se mogu kriti štetni organizmi koji mogu nauditi biljkama u EU. Možete pomoći u zaštiti zdravlja bilja tako što poštujete carinske propise i ne transportujete materijal biljnog porijekla preko granice.
Prilikom kupovine biljaka i sjemena, čak i preko interneta, provjerite da li imaju fitosanitarni sertifikat ili biljni pasoš. Ovaj sertifikat ukazuje na to da je biljka prošla EU provjere, smanjujući rizik od uvoza štetnih organizama i bolesti bilja u vašu baštu ili imanje.
Za uzgajivače biljaka, integralna zaštita bilja (IPM) predstavlja pristup koji kombinuje različite strategije, uključujući i biološku kontrolu i kulturne prakse radi minimizovanja uticaja štetnih organizama i istovremeno umanjenje štete po životnu sredinu, zdravlje ljudi i korisne organizme. Usvajajući IPM principe, možete da na efikasan i održiv način zaštitite zdravlje bilja.
Očuvanje zdravlja bilja je naša kolektivna odgovornost. Primjenom prethodno navedenih smjernica i širenjem svijesti o zdravlju bilja, svi možemo doprinositi zaštiti zdravlja bilja u EU.